Kod izrade svih staklenih sistema bitan je odbir vrste stakla s obzirom na primjenu ugrađenog sistema. Stoga predstavljamo kratak vodič kroz vrste stakla!
Float staklo se dobiva tzv. float procesom. Float staklo se proizvodi tako da se ulijeva kontinuirani tok tekućeg stakla u kadu rastopljenog kositra. Tekuće staklo prostire se po površini tekućeg kositra i pluta po površini (float - lebdjeti) proizvodeći visoke kvalitete kontinuiranu traku stakla koja se kasnije polira, a staklo nema izobličenja ili deformacija. Danas je to standardna metoda za proizvodnju stakla i preko 90% svjetske proizvodnje ravnog stakla je float staklo.
Obično staklo je bezbojno, a proizvodi se i u bojama: bronca, zeleno, sivo, azur, tamno plavo. Obično staklo u boji neki još zovu "Parsol" (iako je to kemijski spoj koji se nanosi na staklo radi zaštite od UV zraka dugih valova). Upotrebljava se za ostakljivanje prozora, vrata, zimskih vrtova, fasada/pročelja zgrada. U IZO float izvedbi 4+16+4 mm dobija se koeficijent termičke provodljivosti U=2.5 W/m2K.
Emajlirano staklo je kaljeno staklo, na koje je prije postupka kaljenja nanesena posebna boja sastavljena od staklenog praha i pigmenta boje. Kod procesa kaljenja se istog trenutka boja najprije rastopi, zatim se trajno veže za staklenu površinu. Takav je nanos boje otporan na mehanička oštećenja i starenje. Emajlirana stakla se najčešće upotrebljavaju za staklene panele na fasadama, za obloge stijena, za staklene ispune i parapete.
Stopsol je obično float staklo sa gotovo nevidljivim metalnim premazom koji smanjuje sunčevo zagrijavanje prostorije. Taj specijalni metalni premaz također proizvodi efekt ogledala pa se stime spriječava i vidljivost kroz staklo. Glavna primjena za staklene fasade. Pirolitička proizvodnja u tom procesu nanosi tijekom proizvodnje float stakla metalni oksid na staklo dok je staklo još vruće i u užarenom stanju. Vakuum (magnetron) procesom se nanose slojevi metalnog oksida pod vakuumom na proizvedeno staklo. Slojevi naneseni takvom tehnikom su meki i moraju biti zaštićeni od vanjskih utjecaja, uvijek se koriste za unutrašnju stranu staklenih panela. Postoje i drugi načini nanošenja slojeva kao kemijski proces, nanošenje folija, potapanje itd.
Kaljeno staklo je staklo koje je bilo podvrgnuto posebnom toplinskom procesu oplemenjivanja. Rezultat toga je veća otpornost na udarce (pet puta veća), veća je njegova snaga savijanja i otpornost na toplinska opterećenja. U slučaju loma stvara se mreža malih zrnaca sa zaobljenim rubovima. Proizvodi se tako, da se float staklo ili ornamentno staklo pogodno za kaljenje zagrijava do granice plastičnosti, na približno 600°C, nakon čega se naglo hladi hladnim zrakom. Na taj način nastaju naprezanja po presjeku stakla, u sredini vlačno, na donjoj i gornjoj strani tlačno naprezanje.
Sigurnosno kaljeno staklo se nakon termičke obrade više ne može obrađivati. Sve obrade rezanja, brušenja i bušenja moraju se obaviti prije kaljenja. Površinska obrada, poput pjeskarenja i satiniranja, lako je izvediva i nakon kaljenja.
Svojstva:
Sigurnosno laminirano staklo sastavljeno je od dvaju ili više stakala međusobno povezanih folijom velike čvrstoće na kidanje. Postupak proizvodnje se odvija pri povećanoj temperaturi i pritisku. Folija PVB medu staklom (polyvinyl-butyral folija) obično je prozirna ili u bojama. Standardne folije imaju visok stupanj UV zaštite. Ovisno o namjeni, medu stakla se može staviti jedan ili više slojeva folije. Lako se koriste i odgovarajuća ornamentna stakla, stakla za toplinsku i sunčanu zaštitu, žičana stakla.
Svojstva:
* u usporedbi sa sigurnosnim kaljenim staklom, laminirano staklo se u slučaju loma ne raspadne u sitne dijelove, te tako i dalje pruža zaštitu. Pri mehaničkim promjenama zbog preopterećenja ili udarca staklo puca, ali kako je zalijepljeno folijom, štiti razbijeni otvor.
Sve navedene vrste stakla imaju široku primjenu u današnjici i njihovom pravilnom upotrebom poboljšavamo kvalitetu života i rada.